Projektni tim
Sudionici istraživačkoga projekta su voditeljica doc. dr. sc. Katica Burić Ćenan (Odjel za etnologiju i antropologiju) te znanstveni suradnici: izv.prof. dr. sc. Antonija Mlikota (Odjel za povijest umjetnosti), izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić (Odjel za talijanistiku), doc. dr. sc. Mirko Duić (Odjel za informacijske znanosti), asistentica Nevenka Kalebić (Odjel za informacijske znanosti), doc. dr. sc. Ante Gverić (Državni arhiv u Zadru), dr. sc. Dubravka Kolić (DAZD) i Edi Modrinić (DAZD). Voditeljica Burić Ćenan, osim koordinacije cijeloga projekta, sudjelovat će u svim istraživačkim aktivnostima, a ponajviše u okupljanju i interpretaciji svih saznanja o kazalištu u vidu monografije. Povjesničarka umjetnosti Antonija Mlikota bavit će se povijesno-umjetničkim istraživanjem arhitekture i opreme kazališta te arhivskim istraživanjima o kontekstu izgradnje nudeći nove interpretacije značaja toga kulturnog rasadišta. Talijanistica Ana Bukvić baviti će se transkripcijom dijela rukopisnoga arhivskoga gradiva što će dati uvid u ostalu, prvenstveno dramsku kazališnu inozemnu ali i domaću produkciju i reprodukciju. Arhivist i voditelj zbirke Tiskovine u kojoj se nalaze operni plakati, Edi Modrinić, koordinirat će posao unosa opisa opernih plakata u Bazu podataka, te digitaliziranja istih. Knjižničarka Nevenka Kalebić (OIZ) i arhivistica Dubravka Kolić (DAZD) voditi će posao unosa opisa u Bazu podataka te mentorirati rad sa studentima Informacijskih znanosti. Informacijski stručnjak Mirko Duić sudjelovat će u nadogradnji Wikipedije i Wikimedia Commons repozitorija sadržajima nastalim tijekom projekta te mentorirati rad sa studentima Informacijskih znanosti. Arhivist Ante Gverić koordinirat će rad (studenata) s arhivskim gradivom te dogovore u vezi postavljanja virtualne izložbe na mrežne stranice DAZD-a.
Istraživačkom timu pridružili su se studenti dvaju sveučilišnih odjela: Informacijskih znanosti (unos informacija s opernih plakata u Baze podataka u okviru kolegija Praktičan rad, i Etnologije i antropologije (okupljanje biografskih podataka te periodičkih članaka o djelovanju Kazališta) u sklopu kolegija Antropologija umjetnost).
Većina aktivnosti projekta provodila se u prostorijama Državnoga arhiva u Zadru.
Vanjski suradnici projekta su:
Knjižničarka i kroatistica Katarina Vukić koja je bila glavni koordinator za unos podataka u Bazu podataka prema Pravilniku KAM. Arhivist Ivica Ražov koji je autor inventara fonda Kazalište Verdi u Državnom arhivu u Zadru. Informatičar Josip Kalebić i informatički obrt Hyper Solutions koji su osmislili aplikacijski sustav, strukturu Baze podataka, te mrežnu stranicu.
Arhitektonski studio Marina projekt 2020. arhitekte Nikole Bašića (arhitekt Zvonimir Bušić) koji je napravio 2D prikaz Kazališta. Projektni menadžer je Marino Perović iz Ureda za znanost Sveučilišta u Zadru.
PROJEKTNI TIM:
Voditeljica:
doc. dr. sc. Katica Burić Ćenan (Odjel za etnologiju i antropologiju)
Znanstveni suradnici:
doc. dr. sc. Antonija Mlikota (Odjel za povijest umjetnosti)
doc. dr. sc. Ana Bukvić (Odjel za talijanistiku)
doc. dr. sc. Mirko Duić (Odjel za informacijske znanosti)
Nevenka Kalebić, asistentica (Odjel za informacijske znanosti)
Stručni suradnici:
doc. dr. sc. Ante Gverić (Državni arhiv u Zadru)
dr. sc. Dubravka Kolić (DAZD)
Edi Modrinić (DAZD)
Vanjski suradnici:
Informacijski stručnjak Katarina Vukić
Arhivist Ivica Ražov (DAZD, autor inventara fonda Kazalište Verdi, HR-DAZD - 252)
Informatičar Josip Kalebić i informatički obrt Hyper Solutions (Krešimir Marnika)
Arhitektonski studio Marina projekt 2020. (Zvonimir Bušić)
Studenti (Odjel za informacijske znanosti: Marta Šerić, Marija Suntešić, Dajana Zrnić, Ana Marija Matak, Marcela Profaca, Elena Sovar, Stela Vukoša i Kristina Žilić; Odjel za etnologiju i antropologiju: Marta Alilović, Valentina Dominković, Laura Filipović, Barbara Gašić, Ema Koprivnjak, Margareta Matanović, Nikolina Matkovac, Roberto Piasevoli, Bartul Škrabić, Lucija Tomanović)
Mirjana Vujanić, prevoditeljica novinskih tekstova iz kraja 19., i početka 20. stoljeća, s talijanskoga jezika
Projektni administrator Marino Perović (Sveučilište u Zadru, Ured za znanost)
Digitalizacija opernih plakata:
Fotolaboratorij Državnoga arhiva u Zadru (Tomislav Vrsaljko, Ana Kevrić, Ivana Marija Čuka)
PREDSTAVLJANJE TIMA:
Voditeljica projekta
Katica Burić Ćenan rođena je u Zadru gdje je završila Glazbenu školu Blagoje Bersa. Studij muzikologije diplomirala je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a poslije i Informacijske znanosti na Sveučilištu u Zadru. Godine 2016. doktorirala je na Sveučilištu u Zadru s temom Dokumentalistički pristup i obrada informacija o glazbenom životu grada Zadra od 1860. do Prvoga svjetskog rata. Danas radi kao docentica na Odjelu za Etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru gdje je zaposlena od 2009. Prije toga radila je na Glazbenom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, na Trećem programu Hrvatskoga radija (HRT) u Zagrebu, te u Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru. Svoje dvadesetpetogodišnje znanstveno djelovanje usmjerila je prema istraživanju glazbene prošlosti Zadra u razdoblju od 18. do sredine 20. stoljeća, a u njezinom su profesionalnom interesu i glazbena arhivistika, digitalna humanistika te tradicijsko glazbovanje na području Zadra. Objavila je dvije autorske i jednu uredničku knjigu, te niz izvornih znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima. Izlagala je na brojnim konferencijama te sudjelovala u nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata npr. Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća (Voditeljica: Ivana Tomić-Ferić; Hrvatska zaklada za znanost); Glazbena baština Zadra u 19. stoljeću, Monografija i nosač zvuka (Voditelj: Robert Bacalja; Sveučilište u Zadru); Profili Musicali (Voditelj: Massimo Favento; Università Popolare di Trieste). Od rujna 2021. voditeljica je novog sveučilišnog interdisciplinarnog projekta Teatro Nuovo/Teatro Verdi. Znanstveno-popularni projekt rekonstrukcije djelovanja drugog zadarskog opernog kazališta prema sačuvanim opernim plakatima.
Angažirana je i u primijenjenoj muzikologiji usko surađujući s mnogim kulturnim i baštinskim ustanovama poput Državnoga arhiva u Zadru, Narodnoga Muzeja, Koncertnog ureda Zadar te brojnih društava i udruga u cijeloj županiji. Osim toga, usko surađuje i s glazbenicima. Osobiti trud ulaže u „oživljavanje“ arhivske glazbene građe, odnosno, opusa zadarskih skladatelja 19. stoljeća te je do sada objavila notna izdanja s djelima Nikole Strmića (u suradnji s Umjetničkom akademijom Sveučilišta u Splitu), te Marca Battagela (u suradnji s Hrvatskom udrugom orkestralnih i komornih umjetnika).
Članica je domaćih i stranih stručnih udruga. Dobitnica je najveće nagrade Hrvatskoga muzikološkog društva „Nagrade Dragan Plamenac“ za 2023. godinu.
Radovi dostupni na:
Crosbi, https://www.bib.irb.hr:8443/pretraga?operators=and|KaticaBuri%C4%87%20%C4%86enan|text|profile
Google Scholar, https://scholar.google.hr/citations?user=ldazPgsAAAAJ&hl=hr
Academia.edu, https://unizd.academia.edu/KaticaBuri%C4%87%C4%86enan
Znanstveni, stručni i vanjski suradnici
Ana Bukvić je izvanredna profesorica na Odjelu za talijanistiku Sveučilišta u Zadru gdje predaje kolegije iz talijanske književnosti i kazališta. Od 2018. godine vanjska je suradnica na Studiju talijanskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Više puta je bila na studijskom boravku u Italiji, a redovito sudjeluje na stručnim usavršavanjima u zemlji i inozemstvu. Surađivala je na projektima Valorizzazione e catalogazione dei manoscritti italiani della Znanstvena knjižnica Zadar Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Padovi (voditelj: prof. Guido Baldassari; akademska godina 2008./2009.) i Savorgnanide - un manoscritto zaratino (voditeljica: izv. prof. dr. sc. Andrijana Jusup Magazin; projekt prijavljen na natječajni postupak Regione del Veneto, Italia, 1. 10. 2019. – 30. 6. 2021.). Trenutno surađuje na institucijskom znanstvenom projektu Teatro Nuovo/Teatro Verdi – rekonstrukcija djelovanja drugog zadarskog opernog kazališta (voditeljica: doc. dr. sc. Katica Burić Ćenan; projekt odobrilo Sveučilište u Zadru, 1. rujna 2021. – 31. kolovoza 2023.) Objavila je osamnaest znanstvenih radova i jednu autorsku monografiju Savorgnanide. Genesi, interpretazione e critica (koautorica Andrijana Jusup Magazin). Sudjelovala je na dvadeset i četiri međunarodna znanstvena skupa u zemlji i inozemstvu. Od 1. listopada 2019. obnaša funkciju predsjednice Povjerenstva za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zadru. Članica je udruženja A.I.P.I. (Associazione Internazionale Professori di Italiano). Glavna područja znanstvenog interesa su joj hrvatsko-talijanski književni, kazališni i kulturni odnosi.
Radovi dostupni na:
Crosbi, https://www.bib.irb.hr:8443/pretraga?operators=and|Ana%20Bukvi%C4%87|text|profile
Google Scholar, https://scholar.google.hr/citations?user=Cys9d2IAAAAJ&hl=en
SLIKA
Antonija Mlikota završila je studij Povijesti umjetnosti i Sociologije na Sveučilištu u Zadru. Od 2005. godine zaposlena je kao znanstveni novak na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, na projektu Likovna umjetnost i likovna kultura 19. i 20. stoljeća u Dalmaciji, a potom na Likovna umjetnost i likovna kultura 19., 20. i 21. stoljeća u Dalmaciji (voditelj dr. sc Vinko Srhoj). Doktorirala je 2013. s temom Obnova i izgradnja povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Od 2015. ima status docenta, a od 2021. izvanrednog profesora.
Kao suradnica ili voditeljica sudjelovala je na različitim međunarodnim projektima, a neki od recentnijih su: Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century, prijavljen u HERA (Humanities in the European Research Area; voditelja Christiana Fuhrmeistera, Munchen). U suradnji s izv. prof. dr. sc. Rebekom Rudolf (UCEM) iz Maribora, vodila je bilateralni interdisciplinarni istraživački projekt MZOS Suvremena zaštita i restauracija kroz istraživanje materijala od kojih je izrađeno umjetničko djelo (2018.-2020.). Sudjelovala je kao istraživač na projektu ATRIUM PLUS Italy-Croatia Architecture of Totalitarian Regimes of the 20th century in Europe\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\'s Urban Memory, European Cultural Route of the Council of Europe, te sudjeluje na trogodišnjem projektu REVIVAL Interreg Italy-Croatia CBC Programme koji se bavi zaboravljenom baštinom 20. stoljeća (istraživanje bunkera u Zadru). U proljeće 2017. priredila je u koautorstvu s Dubravkom Kisić, tadašnjom upraviteljicom Hrvatskog muzeja arhitekture, izložbu Zadar, poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova 1944-1958., koja je bila postavljena u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu, te potom u Kneževoj palači u Zadru.
Radovi dostupni na:
https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/270915?autor=270915
https://unizd.academia.edu/AntonijaMlikota
Ante Gverić je rođen 1977. u Zadru. Završio je Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove u Zagrebu, afilijiran papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu (dvogodišnji studij Filozofije (1997.) i četverogodišnji studij teologije (2003.)). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je Arhivistiku na Odsjeku za informacijske znanosti (2010.). Poslijediplomski doktorski studij (smjer Povijest) završio je na Poslijediplomskom studiju „Jadran – poveznica među kontinentima“, gdje je doktorirao s temom Crkva i politika kroz službu zadarskog nadbiskupa Vinka Pulišića (1910. – 1922.). Od 2019. godine znanstveni je suradnik u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje povijest (naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta). Od 2012. obnaša dužnost ravnatelja Državnog arhiva u Zadru. Od 2016. održava dio nastave na jednopredmetnom preddiplomskom sveučilišnom studiju Informacijske znanosti, na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru (kolegij Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova). Od 2021. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju „Jadran – poveznica među kontinentima“ nositelj je kolegija Arhivi i arhivski izvori. Član je više stručnih udruženja i radnih skupina s područja arhivske djelatnosti. Bio je suradnik na istraživačkom projektu Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočno-jadranskom prostoru (1917.-1923.) Hrvatske zaklade za znanost. Bio je glavni i odgovorni urednik Vjesnika dalmatinskih arhiva (2019. – 2022.) Bavi se istraživanjem društveno-političke i crkvene prošlosti Zadra i Dalmacije druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, o čemu je objavio više znanstvenih radova i sudjelovao na znanstvenim skupovima i projektima.
Radovi dostupni na:
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI), https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/354016
Academia.edu, https://independent.academia.edu/AGveri%C4%87
Google Scholar, https://scholar.google.hr/citations?user=s9RPo1QAAAAJ&hl=hr
Dubravka Kolić radi u Držanom arhivu u Zadru na obradi fondova prve i druge austrijske uprave i osobnih i obiteljskih fondova. Godine 2008. na Odsjeku za informacijske znanosti (Filozofski fakultet u Zagrebu), obranila je magistarski rad „C.K. Namjesništvo u Zadru 1814. – 1918. Institucija i gradivo“, a 2018. na Odjelu za informacijske znanosti (Sveučilištu u Zadru), doktorski rad „Institucije i gradivo za vrijeme druge austrijske uprave u Dalmaciji u razdoblju 1814. – 1868.“ Objavila je više znanstvenih i stručnih radova iz tog područja. Osim navedenog, u područje njenog interesa spada i arhivistička teorija i praksa, primjena u praksi arhivističkih normi i uvođenje novih principa i koncepata u arhivističku obradu.
Radovi dostupni na:
Mirko Duić zaposlenik je Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru na kojemu radi od svibnja 2009. godine, a od 2018. godine zaposlen je kao docent. Doktorirao je 2015. godine s temom rada Filmske zbirke u hrvatskim narodnim knjižnicama. U periodu od 2009. do 2022. godine na Odjelu za informacijske znanosti predavao je na nizu kolegija redovnog i izvanrednog studija. Trenutno predaje kolegije na preddiplomskoj i diplomskoj razini Odjela za informacijske znanosti, kolegije iz područja digitalnih knjižnica, organizacije informacija, kulturne baštine, kulturalnih studija, digitalne multimedije, mrežnih sustava i tehnologija. Među znanstveno-istraživačkim interesima mogu se izdvojiti sljedeće teme: kulturna baština u okviru informacijskih ustanova i digitalnih knjižnica, korištenje društvenih mreža od strane informacijskih ustanova i neformalnih baštinskih zajednica, film i multimedija u poslovanju knjižnica, izgradnja knjižničnih i digitalnih zbirki, kulturni interesi i navike stanovništva, dostupnost i kulturna raznolikost literature, informacijsko ponašanje znanstvenika vezano za izvore literature. Autor je niza znanstvenih radova te je s izlaganjima sudjelovao na nizu domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Sudjeluje u različitim aktivnostima popularizacije znanosti pri čemu se mogu izdvojiti izlaganja na Festivalima znanosti.
Radovi dostupni na:
https://www.bib.irb.hr:8443/pretraga?operators=and|Mirko%20Dui%C4%87|text|profile
https://scholar.google.hr/citations?user=XLC-3tAAAAAJ&hl=en
Edi Modrinić rođen je 1976. godine u Zadru. Na Sveučilištu u Zadru završio je j Njemački jezik i književnost i Arheologiju. U Državnom arhivu u Zadru stalno je zaposlen od 2014., a na Odjelu za obradu i sređivanje arhivskog gradiva (DAZD) od 1918. Od 2021. voditelj je arhivskoga Odsjeka za zbirke arhivskog gradiva, obiteljske i osobne fondove, društva i vjerske ustanove. Autor je više obavijesnih pomagala, te nekoliko stručnih i znanstvenih radova. Autorski i koautorski potpisuje niz izložbi nastalih prema izvornom arhivskom gradivu Državnoga arhiva u Zadru, tako npr. Nova riva na prijelazu 19. u 20. stoljeće (II Palače, Izložbeni prostori Kneževe palače, 2022. https://www.dazd.hr/hr/izlozba/izlozba-nova-riva-na-prijelazu-19-u-20-stoljece/25), Pismo i pisma u arhivu 2018., Bakteriološki zavod u Zadru 2020. i dr.
Radovi dostupni na:
Nevenka Kalebić rođena 1980. godine u Sinju. Na Sveučilištu u Zadru diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, te knjižničarstvo na Odjelu za informacijske znanosti. Zaposlenjem kao asistentica na Odjelu za informacijske znanosti upisuje doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija na kojem je obranila sinopsis doktorske disertacije pod naslovom Kontekstualni opis osobnih fondova književnika. Znanstveni interesi usmjereni su na područje Digitalne humanistike (istraživačke metode u DH, podaci znanstvenih istraživanja u humanističkim znanostima, analiza teksta i vizualizacija podataka), književne arhive, konceptualne modele te koncept povezanih podataka u informacijskim znanostima. U tom području objavila je nekoliko stručnih i znanstvenih radova kao i održanih izlaganja na domaćim i međunarodnim konferencijama. Sudjelovala je kao suradnica na nekoliko stručnih i znanstvenih projekata. Od 2020.-2021. bila je članica Radne grupe arhivista za razvoj Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima.
Radovi dostupni na:
https://www.bib.irb.hr:8443/pretraga?operators=and|Nevenka%20Kalebi%C4%87|text|profile
https://scholar.google.hr/citations?user=x19brl0AAAAJ&hl=hr
Katarina Vukić diplomirala je hrvatski jezik i književnost te informacijske znanosti – knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru. Interesi su joj usmjereni na organizaciju informacija, posebno iz područja izvedbenih umjetnosti, kao i digitalnu humanistiku. Osim na projektu „Teatro Verdi / Teatro Nuovo – rekonstrukcija djelovanja drugog zadarskog opernog kazališta“, bila je vanjska suradnica i na projektu Državnog arhiva u Zadru „Obiteljski fond Draganić Vrančić: Digitalizacija i primjena Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM)“ te članica Radne grupe arhivskih djelatnika koja je 2020. – 2021. godine sudjelovala u razvoju Pravilnika KAM. Niz godina bavi se i odgojno-obrazovnim radom.
Radovi dostupni na:
https://scholar.google.hr/citationsuser=NnLWMuQAAAAJ&hl=hr&authuser=1&oi=ao
Radovi dostupni na: